Stanovnici PGŽ-a u prosjeku imaju 13.083 eura štednje, ali ona raste najsporije u Hrvatskoj

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Hrvatski građani na bankovnim računima i u štednim depozitima drže gotovo 45 milijardi eura, no rast štednje nije jednak u svim dijelovima zemlje. Prema najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK), Primorsko-goranska županija bilježi najsporiji godišnji rast depozita među svim hrvatskim županijama, od svega 3,4 posto, dok nacionalni prosjek iznosi 5,4 posto.

Podaci za kolovoz 2026. godine pokazuju da su ukupni depoziti hrvatskih kućanstava dosegnuli približno 44,8 milijardi eura, što je povećanje od 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od tog iznosa oko 34,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, odnosno novac koji je građanima uglavnom dostupan na tekućim, žiroračunima i drugim računima bez ugovorenog roka dospijeća, dok je približno 10,1 milijarda eura položena u obliku oročene štednje.

To znači da građani više od tri četvrtine ukupnog novca u bankama drže u obliku sredstava koja su im lako dostupna, dok je nešto manje od četvrtine oročeno.

Primorsko-goranska županija s najmanjim rastom štednje

Posebno su zanimljivi podaci o regionalnim razlikama u štednji. Prema analizi HGK-a objavljenoj 30. listopada, depoziti stanovništva Primorsko-goranske županije u lipnju 2026. godine bili su 3,4 posto veći nego u istom mjesecu prethodne godine.

Riječ je o najnižoj stopi rasta među svim hrvatskim županijama, što znači da se novac na računima stanovnika Rijeke, Opatije, otoka i ostatka županije povećavao sporije nego u drugim dijelovima Hrvatske.

Za usporedbu, prosječni godišnji rast depozita na nacionalnoj razini iznosio je 5,4 posto, odnosno dva postotna boda više nego u Primorsko-goranskoj županiji.

Prema ranijim podacima HGK-a, stanovnici Primorsko-goranske županije u lipnju 2024. godine držali su približno 3,46 milijardi eura bankovnih depozita. To je predstavljalo prosječno 13.083 eura po stanovniku, što je županiju svrstavalo među područja s relativno visokim iznosima štednje.

Ipak, najnoviji podatak o sporijem rastu ne znači da su se ukupni depoziti stanovnika županije smanjili. Naprotiv, oni su nastavili rasti, ali sporijim tempom nego u ostatku Hrvatske.

Stanovnici PGŽ imaju oko 3,66 milijardi eura u bankama

Prema podacima iz najnovije županijske analize, ukupni depoziti stanovnika Primorsko-goranske županije u lipnju 2026. iznosili su približno 3,66 milijardi eura. Time se županija nalazi na trećem mjestu u Hrvatskoj prema ukupnom iznosu depozita, iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Međutim, ukupna štednja ne govori nužno koliko novca ima prosječni građanin. Iznosi su neravnomjerno raspoređeni, a manji broj građana s velikim depozitima može značajno povećati prosjek.

Zagreb i Istra na vrhu prema štednji po stanovniku

Na razini Hrvatske prosječni depozit po stanovniku u lipnju 2026. iznosio je 11.048 eura, što je 3,5 posto više nego godinu ranije.

Najveći prosječni depozit zabilježen je u Gradu Zagrebu, 15.539 eura, čime je Zagreb nakon duljeg razdoblja prestigao Istarsku županiju. Istra se nalazi na drugom mjestu s prosječnih 15.522 eura, odnosno samo 17 eura manje od Zagreba.

Na suprotnom kraju nalazi se Vukovarsko-srijemska županija, gdje prosječni depozit po stanovniku iznosi 5.666 eura.

Zanimljivo je i da se čak 41 posto svih depozita hrvatskih građana nalazi u sedam jadranskih županija. Na Grad Zagreb otpada dodatnih 28 posto, dok preostalih 31 posto pripada ostalim kontinentalnim županijama.

Građani sve više ulažu izvan banaka

Iako bankovni depoziti i dalje predstavljaju važan dio financijske imovine hrvatskih kućanstava, njihov se udio postupno smanjuje jer građani sve više koriste druge oblike štednje i ulaganja.

Na okruglom stolu HGK-a održanom povodom Svjetskog dana štednje istaknuto je da raste interes za državne vrijednosne papire, investicijske fondove i dobrovoljnu mirovinsku štednju. Više od 500 tisuća građana štedi za mirovinu putem dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek upozorila je da veća štednja smanjuje financijsku ranjivost kućanstava. Iako stopa štednje u Hrvatskoj posljednjih godina raste, i dalje je ispod prosjeka Europske unije.

Pritom je istaknula i da hrvatski građani velik dio imovine drže u nekretninama, čije su cijene u posljednjih pet godina porasle za više od 70 posto. Međutim, za razliku od novca na bankovnim računima, nekretnine nije moguće brzo pretvoriti u gotovinu bez potencijalnih gubitaka ili dodatnih troškova.

Unatoč rastu ukupnih depozita, podaci HGK-a pokazuju da se štedne navike građana postupno mijenjaju. Primorsko-goranska županija pritom ostaje među vodećim hrvatskim županijama prema ukupnom iznosu novca u bankama, ali istodobno bilježi najsporiji rast depozita u zemlji.