Povežite se s nama





Odrastao sam u gradu za kojeg često kažu kako ima više kišobrana od stanovnika i u kojem je poželjno imati u vlasništvu kvalitetan i stabilan kišobran, a ne onaj kineski koji će se nakon prvog naleta riječke bure naći u obližnjoj kanti za smeće.

Često puta na televiziji čujemo prognozu koja započinje ovako nekako : „Na Jadranu sunčano, jedino na riječkom području oblačno s kišom”. Zar smo zbilja tako posebni ? Zašto za nas ne vrijedi lijepa meteorološka slika umjesto sive perspektive nad nama.

Naime za svaku prirodnu pojavu postoji neko znanstveno objašnjenje i sve se događa iz nekih objektivnih razloga. U Kvarnerskom zaljevu poseban utjecaj na velike količine oborina ima planinsko zaleđe Gorskog kotara i Učke. Sa Sredozemnog mora pristiže nam zračna masa koja na svom putu nakuplja velike količine vlage u obliku vodene pare. Kada ta topla i vlažna zračna masa dođe u riječki zaljev, a zbog specifičnosti koje sam gore naveo, dakle planinsko zaleđe Gorskog kotara i Učke, vlažna zračna masa se uzdiže uz obalne planine i kondenzira u oblačni sloj, iz kojeg počinju oborine.

Ipak nije slučajnost, samo malo srednjoškolskog znanja iz geografije može dovesti do zaključka zašto se to događa samo nama jadnima. No, možemo tu „riječku situaciju“ sagledati i iz neke druge i lijepše perspektive, recimo malo romantike uz kišu i šetnja riječkim Korzom nikoga nije stajalo glave, možda samo kišobrana. Neki ljudi, a to je i znanstveno dokazano, vrlo su inspirativni i produktivni upravo u vrijeme kišnih razdoblja, dok oni drugi u vrijeme sivih riječkih dana samo dišu i postoje.

Rijeka teče dalje, taj hladni lučki grad, grad stare industrijske slave, grad rocka i alternative, grad koji ponekad živi u iluziji, grad u kojem se zaljubljuje, sastaje i rastaje. Svi ti šareni kišobrani imaju svoju priču, svoj početak i kraj, moć da vrate optimizam, pa i onda kada je najgore. I tako u krug, od ciklone do ciklone, mi živimo život, uvijek spremni u pravi čas otvoriti „sveti“ riječki kišobran.

Marketing