Euroherc mora isplatiti odštetu radniku kojeg je teško ozlijedio bager tijekom vožnje unatrag

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Teška nesreća na gradilištu vodovoda Punta Križa na otoku Cresu, u kojoj je građevinskom radniku bager gusjenicom zahvatio nogu i prouzročio ozbiljne ozljede, dobila je sudski epilog gotovo osam godina nakon događaja. Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, utvrdio je da je za nesreću u cijelosti odgovoran poslodavac, tvrtka Elektro-voda d.o.o. iz Cresa, zbog propusta u organizaciji rada i provođenju mjera zaštite na radu. Osiguravajućem društvu Euroherc, kod kojeg je poslodavac imao ugovoreno osiguranje odgovornosti, naloženo je da ozlijeđenom radniku isplati 7.295,94 eura odštete, uz zakonske zatezne kamate.

Nesreća se dogodila 23. studenoga 2018. godine na privremenom gradilištu druge faze izgradnje vodovoda Punta Križa, na prometnici prema autokampu Baldarin. Radnici su obavljali poslove polaganja vodovodnih cijevi, zatrpavanja kanala i uređenja prometnice, a pritom su koristili radni stroj JCB težine oko 5,5 tona. U trenutku nesreće jedan od radnika nalazio se iza stroja, gdje je skupljao komade drvenih greda i čistio prometnicu.

Dok je radnik bio sagnut iza bagera, strojar je pokrenuo stroj unatrag. Gusjenica je pritom udarila i zahvatila donji dio njegove lijeve noge, najprije potkoljenicu, a zatim i vanjski dio stopala. Radnik je zadobio težak prijelom gležnja, zbog čega je hitno hospitaliziran u KBC-u Rijeka, gdje je operiran i proveo ukupno 17 dana.

Bagerist je vidio radnika, ali je mislio da će se maknuti

Posebno je zanimljiv iskaz radnika koji je upravljao bagerom. On je tijekom sudskog postupka potvrdio da je neposredno prije nesreće vidio ozlijeđenog radnika iza stroja te da su se međusobno pogledali. Međutim, pretpostavio je da je radnik iz njegova pogleda shvatio kako namjerava krenuti unatrag.

Strojar je priznao i da je vjerojatno mogao dati još neki znak upozorenja, osim samog pogleda. Upravo se taj detalj pokazao važnim za utvrđivanje odgovornosti jer radnik prije pokretanja stroja nije bio upozoren ni usmeno ni odgovarajućim zvučnim signalom da se udalji iz opasnog područja.

Iz iskaza drugih radnika proizlazi da je takav način rada bio uobičajen na gradilištu. Dok je stroj ravnao prometnicu, radnici su se nalazili u njegovoj neposrednoj blizini i ručno obavljali poslove koje bager nije mogao izvršiti. Voditelj mehanizacije i predstavnik poslodavca također su potvrdili da je zbog skučenog prostora postojala vrlo bliska interakcija radnika i stroja, zbog čega je bila potrebna posebno dobra komunikacija.

Inspektor i sudski vještak utvrdili ozbiljne propuste

Nakon nesreće proveden je inspekcijski nadzor zaštite na radu, a tijekom sudskog postupka izrađeno je i posebno vještačenje. Njihovi zaključci bili su podudarni: poslodavac nije organizirao rad na način koji bi osigurao sigurnost zaposlenika.

Inspektor zaštite na radu utvrdio je da se radni postupci nisu provodili na siguran način. Prema njegovu iskazu, strojar je morao zaustaviti rad kada je utvrdio da se radnik nalazi u manevarskom prostoru stroja, što nije učinio. Također je istaknuo da se radnici ne smiju nalaziti neposredno iza stroja koji je u pogonu te da se poslovi moraju organizirati u odvojenim fazama kako ne bi dolazilo do opasnog preklapanja rada stroja i radnika.

Sudski vještak zaštite na radu zaključio je da je na gradilištu došlo do improvizacije u obavljanju svakodnevnih poslova, što je rezultiralo ozljedom. Posebno je upozorio da rukovatelj bagerom prije kretanja unatrag nije dao odgovarajuće upozorenje, iako je radnik bio u njegovu vidnom polju.

Prema sigurnosnim uputama, osobe se moraju zvučnim signalom upozoriti da se udalje najmanje tri metra od manipulativnog prostora stroja, a rad se mora prekinuti ako se netko približi na manju udaljenost. U ovom slučaju takve mjere nisu provedene. Vještak je zaključio da je poslodavac mogao spriječiti nesreću odgovarajućom organizacijom rada, nadzorom i kontrolom kretanja radnika u blizini stroja.

Sud je prihvatio te nalaze te zaključio da je tvrtka Elektro-voda d.o.o. u cijelosti odgovorna za nastanak štete. Pritom je odbacio argumente Euroherca da je ozlijeđeni radnik vlastitom nepažnjom pridonio nesreći. U obrazloženju presude naglašeno je da se odgovornost radnika može razmatrati tek ako je poslodavac prethodno osigurao sve propisane mjere zaštite na radu, što u ovom slučaju nije bilo učinjeno.

Trajne posljedice i gotovo osam godina do presude

Ozljeda je za radnika imala dugotrajne posljedice. Nakon prvog operativnog zahvata, kojim je prijelom stabiliziran vanjskim fiksatorom, uslijedila je druga operacija tijekom koje su ugrađene pločica i vijci. Liječenje se nastavilo rehabilitacijom u Crikvenici i Lovranu, a radnik je na bolovanju bio do rujna 2019. godine.

U svibnju 2022. ponovno je operiran radi uklanjanja ugrađenog materijala, pri čemu su dva vijka ostala u nozi zbog puknuća. Medicinskim vještačenjem utvrđene su trajne posljedice u obliku ograničene pokretljivosti gležnja, oteklina, bolova i ožiljaka. Zbog toga mu je otežano dulje stajanje, hodanje na većim udaljenostima, kretanje po neravnom terenu, čučanje i obavljanje fizički zahtjevnijih poslova.

Sudski vještak procijenio je da je zbog posljedica ozljede radnikova opća životna aktivnost trajno smanjena za približno 10 do 12 posto.

Radnik je odštetu zatražio od Euroherca, kod kojeg je njegov poslodavac imao policu osiguranja odgovornosti za ozljede zaposlenika. Osiguravatelj mu je prije pokretanja sudskog postupka isplatio ukupno 10.600 kuna, odnosno približno 1.407 eura, ali je odbio isplatiti cjelokupan dodatno traženi iznos.

Euroherc mora isplatiti više od 7.000 eura uz kamate

Općinski sud u Rijeci presudom od 16. listopada 2026. godine djelomično je prihvatio radnikov tužbeni zahtjev te naložio Eurohercu isplatu 7.295,94 eura, uz zakonske zatezne kamate koje teku od 21. travnja 2020. godine do isplate.

Dio zahtjeva sud je odbio. Tako radniku nije priznata dodatna naknada za razliku plaće jer je tijekom bolovanja primao naknadu u punom iznosu plaće, dok je zahtjev za određene putne troškove odbijen jer su oni već bili podmireni. Odbijen je i zahtjev za naknadu tuđe pomoći i njege jer je sud utvrdio da je za taj dio potraživanja nastupila zastara. Odlučeno je i da svaka stranka snosi vlastite troškove postupka.

Presuda je prvostupanjska, a slučaj posebno upozorava na važnost pravilne organizacije rada na gradilištima na kojima građevinski strojevi i radnici istodobno obavljaju poslove u skučenom prostoru. Sud je u ovom postupku utvrdio da se nesreća mogla spriječiti odgovarajućim mjerama zaštite na radu, ali ih poslodavac nije osigurao.