Velike razlike u PGŽ-u: Negdje broj učenika snažno raste, a drugdje se prepolovio

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Broj učenika jedan je od najvažnijih pokazatelja demografskih kretanja i dugoročne održivosti neke sredine. Ako tijekom godina raste broj djece u školama, to najčešće upućuje na doseljavanje mladih obitelji ili povoljnija demografska kretanja. S druge strane, kontinuirani pad broja učenika često je znak starenja stanovništva, manjeg broja rođene djece ili iseljavanja. Iako sam po sebi ne može dati potpun odgovor na pitanje koliko je neko mjesto poželjno za život, riječ je o jednom od ključnih pokazatelja razvoja lokalne zajednice.

Državni zavod za statistiku tek je nedavno objavio podatke o broju učenika upisanih u osnovne škole za školsku godinu 2025./2026. Oni pokazuju da je u osnovnim školama na području Primorsko-goranske županije upisano 18.429 učenika. Za usporedbu, 2011. godine bilo ih je 19.332, što predstavlja pad od približno pet posto u posljednjih četrnaest godina. Pritom je broj stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji u istom razdoblju pao za čak oko deset posto, s 295.826 na 265.990 stanovnika.

Zanimljivo je da je, unatoč manjem broju učenika, broj zaposlenih učitelja značajno porastao. Dok su 2011. godine u osnovnim školama u Primorsko-goranskoj županiji bila zaposlena 2.042 učitelja, 2025. godine taj je broj narastao na 2.373, odnosno za oko 16 posto.

No, kada se podaci pogledaju po gradovima i općinama, razlike su znatno izraženije. Dok pojedine sredine bilježe snažan rast broja učenika, osobito u riječkom prstenu i na dijelu otoka, najveći pad bilježe goranske općine i gradovi, ali i dio obalnih sredina.

Najveći rast broja učenika (po postotku)

Omišalj – 238 učenika (+78%)
Dobrinj – 127 učenika (+61%)
Kostrena – 378 učenika (+28%)
Kastav – 810 učenika (+25%)
Krk – 573 učenika (+24%)
Baška – 119 učenika (+18%)
Mošćenička Draga – 74 učenika (+9%)
Malinska-Dubašnica – 279 učenika (+9%)
Čavle – 575 učenika (+8%)
Lovran – 315 učenika (+7%)
Viškovo – 921 učenika (+7%)
Matulji – 785 učenika (+5%)
Vrbnik – 86 učenika (+1%)

Najveći pad broja učenika (po postotku)

Vrbovsko – 158 učenika (-50%)
Novi Vinodolski – 235 učenika (-37%)
Lopar – 34 učenika (-35%)
Lokve – 34 učenika (-33%)
Fužine – 67 učenika (-30%)
Mrkopalj – 44 učenika (-30%)
Crikvenica – 591 učenika (-27%)
Brod Moravice – 39 učenika (-26%)
Vinodolska općina – 187 učenika (-17%)
Ravna Gora – 113 učenika (-16%)
Bakar – 469 učenika (-14%)
Delnice – 350 učenika (-14%)
Punat – 131 učenika (-14%)
Čabar – 216 učenika (-8)
Rijeka – 7.887 učenika (-7%)
Jelenje – 362 učenika (-7%)
Kraljevica – 263 učenika (-7%)
Mali Lošinj – 495 učenika (-6%)
Skrad – 52 učenika (-5%)
Opatija – 565 učenika (-4%)
Rab – 574 učenika (-4%)
Klana – 135 učenika (-3%)
Cres – 198 učenika (-2%)

Podaci jasno pokazuju kako su najveći demografski dobitnici uglavnom općine i gradovi u okolici Rijeke te dio otočnih sredina, dok se najveći gubitci bilježe u Gorskom kotaru. Posebno se ističe Vrbovsko, koje danas ima čak upola manje osnovnoškolaca nego 2011. godine. Vrlo je zabrinjavajuća situacija i u Crikvenici te Novom Vinodolskom.

S druge strane, Omišalj je u istom razdoblju zabilježio rast od čak 78 posto te danas ima 238 osnovnoškolaca. Vrlo snažan rast ostvarili su i Dobrinj sa 127 učenika, Kostrena s 378, Kastav s 810 te Grad Krk s 573 učenika. Rijeka je u četrnaest godina izgubila sedam posto osnovnoškolaca te ih danas u gradskim osnovnim školama ima 7.887.