Povežite se s nama

Mozaik

Benja 2.0 – Tjedan glagoljice Rijeka 2020 započinje u ponedjeljak

Objavljeno

na






Manifestacija Benja 2.0 – Tjedan glagoljice Rijeka 2020 održavat će se u Rijeci, u okviru projekta Europske prijestolnice kulture, od ponedjeljka, 23. do ponedjeljka, 30. studenog 2020. 

Manifestacija će obuhvatiti sadržaje u rasponu od početaka tiska pomičnim slovima do trodimenzionalnog tiskanja, a  sastoji se od demonstracije rada replike drvenog tiskarskog tijeska iz doba inkunabula (do 1500. godine), male škole glagoljice, demonstracije trodimenzionalnog tiskanja, predavanja o pretiscima Benjinih glagoljskih knjiga i suvremenim istraživanjima glagoljice, prikazivanja filmova vezanih uz Šimuna Kožičića Benju i Branka Fučića. 

Program je namijenjen prvenstveno djeci i adolescentima, ali je otvoren i svima koje zanima glagoljica. Održavat će se tijekom tjedan dana na više lokacija: u Palači šećerane, u Art kinu, na Korzu, u Sveučilišnoj knjižnici.

Manifestacija započinje u ponedjeljak 23. studenog u 11.00 sati otvorenjem u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke te potom obilaskom izložbe na postamentima na riječkom Korzu. 

Ova je izložba, koja ostaje otvorena do 30. studenoga, posvećena modruškom biskupu Šimunu Kožičiću Benji i glagoljskoj tiskari koju je osnovao u Rijeci 1530. godine. Plakati će prikazati životni put poznatoga hrvatskoga glagoljaškoga humanista Benje, s posebnim osvrtom na njegov boravak u Rijeci i osnutak glagoljske tiskare. Srednišnji i najvažniji dio izložbe čini pregled knjiga otisnutih u toj tiskari.

Ponedjeljak će, kao dan otvorenja manifestacije, u popodnevnim satima donijeti još i demonstraciju rada tiskarske preše u Muzeju grada Rijeke/Palači Šećerane, prvi od tri susreta u sklopu Male škole glagoljice također u prostoru Palače Šećerane, te dva dokumentarna filma redatelja Bernardina Modrića u Art kinu: „Šimun Kožičić Benja“ i „AZ, Branko pridivkom Fučić“.

Tijekom utorka, srijede, četvrtka i petka održat će se još četiri predavanja i okrugli stol u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci, u prostoru izložbe Glagoljica, te u više termina program „Glagoljica i 3D: demonstracija rada 3D printera“ u prostoru Palače šećerane.

Za prisustvovanje demonstracijama rada tiskarske preše, radionicama i predavanjima potrebno je prethodno se prijaviti putem mailova, a sve detaljnije informacije dostupne su na web stranici otvorenoj za potrebe manifestacije: http://www.benja.hr  

Na pripremi ove manifestacije snage su udružili Udruga TypeFlow, Grad Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka i Rijeka 2020. Pridružili su se Sveučilišna knjižnica Rijeka, Filozofski fakultet Rijeka, Centar za dizajn i produkciju Akademije primjenjenih umjetnosti Rijeka, Welt d.o.o, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, Istrafilm Rijeka i Art kino Rijeka. 

Nakon manifestacije Benja 2.0 – Tjedan glagoljice Rijeka 2020, replika drvene tiskarske preše kakvu je koristio Šimun Kožičić Benja i izradu koje je, temeljem ove inicijative, omogućio Grad Rijeka za je sada smještena u Palaču šećerane i bit će periodično dostupna učenicima, studentima, građanima i posjetiteljima Rijeke. 

U unaprijed dogovorenim terminima održavat će se demonstracije tiska pomičnim slovima uz verbalna objašnjenja o izumu te vrste tiska. Također će se periodično organizirati radionice za djecu i adolescente, a nakon otvorenja Dječje kuće, sadržaji će se koordinirati s programima koji će se u njoj odvijati. 

Uz repliku drvene preše u istom će se prostoru postupno organizirati i drugi sadržaji kao što su radionice digitalne slovolivnice, samostalne izrade glagoljaških tiskovina – od slaganja formi do tiska i uveza, radionice ručne izrade papira i slično. Aktivnosti će bit usmjerene na popularizaciju glagoljice, ali i na upoznavanje posjetitelja i sudionika radionica s različitim tiskarskim tehnikama, pravilima tipografije, pa sve do najmodernijih varijanti 3D digitalnog otiskivanja materijala za tisak.

Ova je manifestacija početak uspostavljanja Interpretacijskog centra tiskarstva u Rijeci u kojem posjetitelji neće samo gledati eksponate i demonstracije već će u većini aktivnosti moći i sami sudjelovati, kao da se nalaze u tiskari, gdje mirišu boja i papir.

PROGRAM MANIFESTACIJE BENJA 2.0.

Otvorenje manifestacije i izložbe o glagoljskoj tiskari Šimuna Kožičića Benje

Ponedjeljak, 23.11.; 11-12 sati

Gradska vijećnica Grada Rijeke, postamenti na riječkom Korzu

Izložba na postamentima posvećena je modruškom biskupu Šimunu Kožičiću Benji i glagoljskoj tiskari koju je osnovao u Rijeci 1530. godine. 

Demonstracija rada tiskarske preše 

Ponedjeljak, 23.11.; 16.30 – 17 sati, utorak – petak (10 – 12 h; 16 – 18 h)

Muzej grada Rijeke (Palača Šećerane); Krešimirova ulica 28

Prijave za prisustvovanje demonstraciji rada tiskarske preše: email: info@benja.hr

Filmovi

Ponedjeljak 23.11.; 17.30 – 18.30 h

U Art kinu, Krešimirova ulica 2

Prijave za dolazak na projekcije filmova u Art kinu: email: ured@art-kino.hr

  • Šimun Kožičić Benja, režija: Bernardin Modrić; Hrvatska, 2013., 27 min – dokumentarni

Film predstavlja život i djelo modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, briljantnoga govornika, borca protiv Turaka i pisca svjetske povijesti na hrvatskom jeziku. Biskup Kožičić je u svojoj riječkoj tiskari, u kratkom razdoblju od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. godine, otisnuo šest glagoljskih knjiga koje su danas rariteti svjetskih knjižnica.
Modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benju u igranim dijelovima tumači riječki glumac Predrag Sikimić.

  • AZ, Branko pridivkom Fučić, režija: Bernardin Modrić, Hrvatska, 2016., 36 min – dokumentarni

Poetska je i kontemplativna priča  o najuglednijem hrvatskom istraživaču glagoljice i freskoslikarstva čija je djelatnost obilježila povijest umjetnosti naših krajeva druge polovice prošloga stoljeća. Fučić je znanstvenik koji nam je tako jednostavno, zanimljivo, slikovito i nadahnuto približio davne ljude, davne događaje i davno vrijeme.

Njegova istraživanja Bašćanske ploče, Istre i cresko-lošinjskoga arhipelaga spadaju u vrh znanstvenog istraživanja na području povijesti umjetnosti. Film dočarava njegov svijet mističnih priča i prizora sačuvanih na zidovima crkava, kamenitim putovima, uličicama istarskih i primorskih gradića, seoskim grobljima. Prizori su to koji su izrodili velika umjetnička djela u kojima možemo iščitati i mnogo suvremenih motiva koji nas uvjeravaju kako je ljudski život zapravo neprekinuta nit skrojena od bezbrojnih jedinki.

Mala škola glagoljice

Ponedjeljak, srijeda i petak; 18 – 19.30 h

U Muzeju grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica 28

Prijave za za Malu školu glagoljice: email: prijave.programi@gkri.hr

Tijekom tri susreta u trajanju školskog blok-sata polaznici će se kroz igre glagoljske pamtilice (memory), školice, premetaljke (scrabble), kola sreće i kviza upoznavati s različitim tipovima glagoljskog pisma. Kroz prezentaciju najznačajnijih djela hrvatske glagoljske baštine te analizu epigrafskih spomenika i tiskanih djela Kvarnera učenici će stjecati znanja o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice, njezinom razvoju, tisućgodišnjoj uporabi i značaju za hrvatski kulturni i nacionalni identitet. Kroz praktičan rad (izrada čestitke, straničnika i suvenira, osmišljavanje loga) učiti će služiti se različitim tipovima glagoljskog pisma u čitanju i pisanju po principu transliteracije (slovo za slovo), promišljati primjenu glagoljice u dizajnu, njezin potencijal kao zaštitnog znaka kulturnog identiteta te razumjeti glagoljicu kao preteču suvremenog semiotičkog marketinga. Kroz upućivanje na internetske izvore i glagoljske igre polaznici će upoznati institucije koje brinu o čuvanju i očuvanju hrvatske glagoljske baštine, tj. kulturnog dobra glagoljice dok će analizom geometrijskog modela – rozete i rekonstrukcijom slova trokutaste glagoljice biti pozvani da zajedno osmisle vlastito pismo.

Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera

Utorak i četvrtak 10 – 12 h; 16 – 18 h; 18 – 19.30 h; srijeda i petak 10 – 12 h;  16 – 18 h 

Mjesto: Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica 28

Prijave za prisustvovanje radionicama 3D tiska: email: prijave.programi@gkri.hr

3D printanje je već godinama poznato kao atraktivna tehnologija koja mijenja svijet proizvodnje, a omogućava i svakodnevne stvaralačke izlete iz vlastite sobe. Na temelju plastičnih filamenta i FDA tehnologije u relativno kratkom vremenu moguće je kreirati raznolike fizičke predmete u obliku prototipa, igračke, suvenira i sl. Glagoljica pruža veliki rezervoar inspiracije upravo za potonje, pa ćemo na radionicama 3D printanja upoznavati jednostavne oblike 3D modeliranja kroz kojeg će se upravo glagoljička slova koristiti kao osnova inspiracije za oblikovanje raznih uporabnih ili suvenirskih predmeta koji će na 3D printerima i biti izrađeni.

Predavanja i okrugli stol

Prijave za prisustvovanje predavanjima u izložbi Glagoljica u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka: email: glagoljica@svkri.hr

  • Predavanje: Pretisci izdanja Kožičićeve glagoljske tiskare (postignuća i planovi) 

akademkinja Anica Nazor, prof. dr. Mateo Žagar, prof. dr. Sanja Zubčić 

Utorak, 24.11. u 11 h

Sveučilišna knjižnica, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1

U predavanju će se predstaviti dosad objavljeni faksimili izdanja iz Kožičićeve glagoljske tiskare te njihove transliteracije i/ili transkripcije. Posebno će se istaknuti važnost kritičkoga izdanja Misala hruackoga. Istaknut će se tijek rada na zasad jednoj nepretisnutoj knjizi, Oficiju rimskom, i planovi za njegovo objavljivanje, a zaključno će se upozoriti na važnost i vrijednost riječke glagoljske tiskare i njezinih izdanja te upututi na buduće smjerove istraživanja.

  • Predavanje: Virtualni svijet zadarskog glagoljaštva: digitalni laboratorij kao model istraživanja i promicanja glagoljaštva u digitalnom okruženju

izv. prof. dr. Marijana Tomić, pročelnica Odjela za informacijske znanosti, voditeljica Centra za istraživanje glagoljaštva, Sveučilište u Zadru

  • Okrugli stol: Ususret interpretacijskom centru Benja

Srijeda, 25.11. u 14 h

Sveučilišna knjižnica, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1

Zadarsko glagoljaštvo osvjedočuje se velikim brojem različitih dokumenata, od epigrafskih spomenika do rukopisa i tiskanih knjiga, umjetničkih i uporabnih liturgijskih i drugih predmeta kulturne baštine, pa do usmene kulture i glagoljaškoga pjevanja, i to od 11. stoljeća nadalje. O tome svjedoči čitav niz arhivskih dokumenata, ali i drugih tragova glagoljanja koji se čuvaju razasuti u velikome broju baštinskih ustanova, ali i u župnim uredima, samostanima te kod privatnih imatelja, i to u Hrvatskoj i izvan nje. Iako se o glagoljaštvu na zadarskome području već mnogo pisalo, ostaje velika količina još neistraženih dokumenata čije će istraživanje nedvojbeno pridonijeti upotpunjavanju dosadašnjih spoznaja o glagoljaštvu na tome području, ali i reinterpretaciji postojećih. 

U izlaganju će biti predstavljeni temeljni ciljevi Centra za istraživanje glagoljaštva, virtualni laboratorij za istraživanje glagoljaštva GlagoLab te do sada izrađene baze podataka, i to baze digitaliziranih glagoljskih rukopisa i baze vodenih znakova na papiru glagoljskih rukopisa, te nacrt bibliografije građe o zadarskom glagoljaštvu i leksikona glagoljske baštine. Osim znanstvenih, bit će predstavljene popularno znanstvene aktivnosti, i to suvremeni oblici komuniciranja digitalne baštine i uključivanje javnosti u znanstvene aktivnosti kroz crowdsourcing kampanje. Istaknut će se i važnost te oblici sudjelovanja studenata u svim projektnim aktivnostima, zbog čega je Centar djeluje i kao nastavni laboratorij za studente informacijskih znanosti, informacijskih tehnologija te humanističkih studija. 

Izlaganjem će se nastojati apostrofirati one aktivnosti kojima se osigurava suradnja Centra s drugim srodnim hrvatskim i međunarodnim ustanovama i udrugama u području kulturne baštine, osobito hrvatskog glagoljaštva.

  • Predavanja: Predstavljanje Kuće istarskih fresaka u Draguću; Glagoljski natpisi na istarskim freskama

Četvrtak, 26.11.; 12 – 14 h

Sveučilišna knjižnica, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1

Predstavljanje Kuće istarskih fresaka u Draguću; 

mr. sc. Sunčica Mustač, voditeljica Kuće fresaka u Draguću – Casa degli affreschi a Draguccio; Povijesni i pomorski muzej Istre u Puli – Museo storico e navale dell’Istria

Predstavit će se Kuća istarskih fresaka u Draguću, projekt Istarske županije i Općine Cerovlje, unutar koje djeluje Centar za freske kao zaseban odjel pri Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli. Njegova je uloga da bude referentno mjesto u kojem će se prikupljati sva dokumentacija tematski vezana za zidno slikarstvo. 

Otvaranje Kuće fresaka u prostoru stare škole u Draguću zajednički je projekt Županije Istarske i Općine Cerovlje, kojem su se kasnije priključili Regija Veneto i Ministarstvo kulture. Svi oni prepoznali su značaj zidnog slikarstva u Istri, specifičnog fenomena kulturne baštine, čije očuvanje i prezentacija zahtijeva velik trud i znanje. Svečano je otvorena  26. lipnja 2015. godine.

Glagoljski natpisi na istarskim freskama; 

dr. sc. Željko Bistrović, viši stručni savjetnik – konzervator, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Autor će u predavanju obraditi ne samo one odavno poznate i kulturno-povijesno najvažnije spomenike ove vrste, već i one manje znane koji su otkriveni nakon Fučićevog izdanja Glagoljskih natpisa, a nisu dostojno znanstveno obrađeni.

Glagoljske natpise na freskama možemo podijeliti u dvije skupine: one koji su nastali od ruke samog slikara ili njegovog suradnika prilikom oslikavanja  te one koji nastaju nakon oslikavanja, a najčešće su grafiti tj. ugrebenci posjetitelja. I jedni i drugi donose nam pregršt povijesnih podataka prvenstveno o osobama koje su ih napravile, no i o strukturi društva, važnim događajima, ali i duhu vremena koji se zrcali bilo kroz kršćanski svjetonazor i teme vezane uz prolaznost života,  bilo kroz šaljive poruke glagoljaša koji komentiraju prizore na freskama ili same grafite. 

Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Klapa Intrade u Opatiji

Fiuman Plus

Facebook

Instagram