“Policija je mogla zaustaviti kaos već kod Lenca. Najveća odgovornost pripisuje se načelniku Brnadu”

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Ana Raić, novinarka koja je cijelu svoju karijeru posvetila izvještavanju o kriminalu i korupciji, praćenju hrvatskog pravosuđa, unutarnje politike, sigurnosnog sustava i vojske, objavila je na Indexu opširniji članak o divljanju u Rijeci s posebnim osvrtom na načelnika Policijske uprave primorsko – goranske Harija Brnada.

Kolumnu o riječkom kaosu još prije dva dana na Indexu je također objavio i Goran Vojković. “Ako je nešto za ostavke u policiji, onda je to ovo u Rijeci. Država i policija su postali predmet sprdnje”. Njegov članak na Indexu je do sada pročitalo više od 200.000 tisuća građana.

Članak Ane Raić prenosimo u cijelosti:

Policija nakon kaosa u Rijeci tijekom ilegalnog car meeta najavljuje pooštravanje Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Izmjenama bi se trebalo strože regulirati sudjelovanje, organiziranje, poticanje i omogućavanje nezakonitih utrka te pooštriti kazne. No hoće li to išta pomoći ako nema dovoljno policije na pravim mjestima, ako se zakoni ne provode i ako sudovi na kraju ne izriču strože kazne? Teško.

Da problem nije samo u broju policajaca, nego u tome koliko ih je u pravom trenutku na pravom mjestu, pokazalo se u nedjelju kada su društvene mreže preplavile snimke tek nekolicine policajaca koji su poslani na masu vozila koja je blokirala promet od Krka prema Rijeci, a potom divljala po ulicama grada, osobito na rotoru Škurinje.

Najveća odgovornost se pripisuje Brnadu

“Znamo da se okupljanja tih automobila već pet godina događaju na Krku. Mahom su u pitanju strani državljani. Do sada nije bilo problema, no ovo jučer je bilo strašno. Ljudi doslovno nisu mogli izaći iz svojih domova zbog kolone vozila, a hitne službe imale su problem s prolaskom”, govore naši sugovornici, koji najveću odgovornost pripisuju riječkoj policiji i načelniku Hariju Brnadu. Podsjećaju pritom na ranije slučajeve u kojima, smatraju, policija nije dobro reagirala, od događaja na Platku do premlaćivanja Sirijca na riječkoj rivi.

Okupljanja ljubitelja brzih automobila poseban su izazov s kojim se policija posljednjih godina sve češće suočava. Prema našim izvorima, u pojedinim policijskim upravama razrađeni su posebni protokoli za takve događaje, pa nakon nesreće u zagrebačkom Buzinu nije bilo težih incidenata.

U Rijeci je, međutim, prema informacijama kojima raspolažemo, policija propustila priliku reagirati već u subotu, kada su sudionici počeli divljati na parkiralištu brodogradilišta Viktor Lenac. Lokacija je omeđena stijenama i ima samo jedan izlaz, pa su ih, kako nam je objašnjeno, mogli blokirati s dva kombija, puštati vozila jedno po jedno i slati ih na tehnički pregled, što je dio postupanja s posebno modificiranim i potencijalno opasnim vozilima.

Umjesto toga policija ih je rastjerala, nakon čega su sudionici blokirali velik dio Rijeke. Brnad tvrdi da policija nije imala informacije o događanju jer su se sudionici dogovarali online.

I građani dojavljivali što se događa, policija je reagirala loše

Organizatori legalnog dijela car meeta tvrde suprotno: kažu da su policiji na vrijeme slali informacije i lokacije te još u srpnju upozorili da bi se legalni susret mogao pretvoriti u takozvani “Takeover”, odnosno preuzimanje događaja nakon kojeg počinje nered na ulicama. Dojave su stizale i od građana, no policija ipak nije uspjela adekvatno reagirati i spriječiti nerede na ulicama.

Načelnik riječke prometne policije Dejan Hriljac najavio je da će svi za koje se utvrdi da su kršili zakon biti sankcionirani.

Policija je objavila i da su njezini službenici s Krka u nedjelju navečer na cesti između Malinske i Krka zaustavili četiri motocikla i pet automobila. U njima su bili državljani Njemačke, Poljske i Belgije, u dobi od 21 do 32 godine. Vozila su poslana na tehnički pregled.

Na Škurinju je pak u subotu zaustavljen jedan 23-godišnji Austrijanac. Uhićen je i priveden na sud zbog stvaranja buke, kažnjen je s 700 eura, a motocikl mu je privremeno oduzet i poslan na tehnički pregled.

Izmjene zakona tek nakon još jednog kaosa

Index doznaje da je izgreda na car meetu na Krku bilo i lani te da se tada u policijskim redovima pojavila ideja o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Njima bi se zabranilo sudjelovanje, organiziranje, poticanje ili omogućavanje održavanja nezakonitih utrka bez službenog odobrenja.

Od lani, međutim, nije se dogodilo ništa. Izmjene se najavljuju tek sada. Predviđene kazne trebale bi iznositi od 1320 do 2650 eura, uz zabranu upravljanja vozilom na šest mjeseci i šest negativnih prekršajnih bodova.

“Ovim izmjenama normativno se uređuje osobito opasan oblik protupravnog ponašanja u prometu, koji se sastoji u namjernom utrkivanju i organiziranju ilegalnih utrka na cesti ili drugim prometnim površinama bez službenog odobrenja”, poručila je policija.

Cilj je, navode, odvraćanje od organiziranja i sudjelovanja u nezakonitim utrkama zbog povećanog rizika za ostale sudionike u prometu. Kada će izmjene ući u proceduru, zasad nije poznato.

Hrvatska ima puno policajaca, ali pitanje je gdje su

Problem, međutim, nije samo u zakonima. Policajci s kojima smo razgovarali upozoravaju na manjak ljudi na terenu, lošu organizaciju i prekovremeni rad.

“Jednostavno nema tko raditi. Nedostaje najmanje 30 posto kadrova”, govore nam policajci, dodajući da ravnatelj policije nekim policijskim upravama omogućava bolju popunjenost. U Rijeci su, doznajemo, u nedjelju dodatno bili angažirani svi šefovi, ali tek nakon kaosa u subotu.

Plaća temeljnog policajca, koji bi najveći dio vremena trebao provoditi na terenu, prema informacijama kojima raspolažemo iznosi oko 1300 eura, uz desetke prekovremenih sati.

Hrvatska ima puno više policajaca od europskog prosjeka

Istodobno, Hrvatska prema službenim podacima ima više od 20 tisuća policajaca, odnosno oko 522 na 100.000 stanovnika. To je znatno više od europskog prosjeka od oko 330 do 340 policajaca na 100.000 stanovnika.

Hrvatska, dakle, nema malen broj policajaca u odnosu na broj stanovnika. Pitanje je koliko ih je stvarno na terenu i kako su raspoređeni. Na neravnotežu u sustavu, prema neslužbenim informacijama, utječe i činjenica da status policijskih službenika imaju i tajnice nekih rukovoditelja.

Suspenzija pet policajaca nakon ubojstva žene

Takva organizacija sustava, uz način rukovođenja koji naši sugovornici smatraju lošim i politički obojenim, otvara pitanje odgovornosti viših razina policije. Kaos u Rijeci dogodio se samo nekoliko dana nakon ozbiljnih propusta u Slatini, gdje je nakon ubojstva žene suspendirano pet policajaca.

Policajci s kojima smo razgovarali odgovornost vide sve do ravnatelja policije Nikole Miline i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Žale se i na pravosudni sustav, za koji smatraju da je preblag prema ljudima koje oni uhićuju.

“Čemu strože kazne ako ih sudovi ne izriču?”, pitaju se na kraju, uz pogled prema svojim platnim listama i nebrojenim prekovremenim satima.