Plenković u Opatiji: Problema ima, ali Hrvatska ide u dobrom smjeru

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u srijedu u Opatiji na otvorenju 34. tradicionalnog savjetovanja „Ekonomska politika Hrvatske 2027.“, posvećenog raspravi o ključnim smjerovima ekonomske politike Hrvatske u idućoj godini, u kontekstu promjenjivog globalnog gospodarskog okruženja. Premijer je govorio o gospodarskom rastu, državnim intervencijama u kriznim razdobljima, europskim sredstvima, kreditnom rejtingu Hrvatske te planovima za daljnji rast plaća i životnog standarda građana.

Govoreći o trenutačnoj ekonomskoj situaciji, Plenković je istaknuo da hrvatsko gospodarstvo raste već 22 uzastopna tromjesečja, dok je broj zaposlenih dosegnuo rekordnih 1,8 milijuna, uz vrlo nisku stopu nezaposlenosti. Prema njegovim riječima, takvi rezultati pokazuju da su odgovori države na brojne krize proteklih godina bili snažni, a temeljili su se na dva ključna instrumenta.

Prvi su bili paketi mjera pomoći građanima i gospodarstvu, ukupne vrijednosti veće od devet milijardi eura, kojima je, kako je naveo, očuvana socijalna kohezija. Drugi je bio europski Instrument EU iduće generacije, koji je omogućio usmjeravanje dijela sredstava u obnovu nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. U obnovu je dosad uloženo 5,3 milijarde eura, što je, prema premijerovoj ocjeni, također pridonijelo gospodarskom rastu.

Globalni odnosi izravno utječu na hrvatsko gospodarstvo

Plenković se osvrnuo i na međunarodne okolnosti, naglasivši da je za razumijevanje položaja Hrvatske nužno sagledati odnose Europske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i Rusijom.

„Bez razumijevanja tog četverokuta, teško se danas pozicionirati i politički i ekonomski“, istaknuo je.

Govoreći o odnosima Europe i SAD-a, ocijenio je da transatlantsko partnerstvo više nije onakvo kakvo je nekada bilo te da aktualna američka administracija trgovinsku i carinsku politiku koristi gotovo kao oružje. Istodobno je upozorio na rusku politiku, za koju smatra da kontinuirano podriva temelje Zapada i međunarodnog prava, ocijenivši da je ruska agresija na Ukrajinu u svojoj biti rat protiv Europe.

Energetska kriza koja je uslijedila nakon početka ruske agresije, dodao je, prisilila je hrvatsku Vladu na mjere za koje ranije nije očekivala da će ih morati uvoditi, a posebno ne zadržavati tako dugo.

Kada je riječ o Kini, premijer je ocijenio da je njezin pristup mirniji i strukturiraniji, ali je upozorio na godišnji trgovinski deficit Europske unije s Kinom od 370 milijardi eura. Takvi globalni odnosi, naglasio je, izravno utječu na tržište rada, radna mjesta, strukturu gospodarstva i sposobnost europskih država da odgovore na izazove. Zbog toga smatra da konkurentnost mora postati jedan od glavnih europskih prioriteta.

Vlada ne planira potpuno ukinuti mjere zaštite cijena

Na pitanje kada Vlada namjerava ukloniti državni štit kojim se ograničava rast cijena, Plenković je odgovorio da ga zasad ne namjerava u potpunosti ukinuti. Objasnio je da je Vlada već započela postupno popuštanje mjera, u skladu s procjenama na razini Europske unije, ali da su međunarodne okolnosti, uključujući rat na Bliskom istoku, promijenile planove.

„Međutim, prateći situacije s cijenama nafte na svjetskim tržištima bilo bi duboko pogrešno sada reći da nećemo više intervenirati. To jednostavno nije opcija“, poručio je premijer, upozorivši da bi potpuno povlačenje državnih intervencija moglo dovesti do dodatnog poskupljenja.

Smatra da je Vlada pronašla ravnotežu između primjerenih intervencija i održavanja gospodarskog rasta, koji je, prema njegovim riječima, dvostruko ili trostruko veći od prosjeka Europske unije i eurozone.

U tom je kontekstu istaknuo i napredak Hrvatske u približavanju razvijenijim europskim državama, navodeći da je u proteklih deset godina razina razvijenosti prema kriteriju pariteta kupovne moći porasla sa 61 na 78 posto prosjeka Europske unije.

Politička stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama

Govoreći o kontinuiranom poboljšanju hrvatskog kreditnog rejtinga, Plenković je kazao da su vodeće svjetske agencije prepoznale jasno definirane strateške ciljeve, odgovorno upravljanje javnim financijama i političku stabilnost.

„Prvo, vidjeli su da smo Vlada koja daje određeni smjer cijelom društvu“, kazao je, podsjetivši na ciljeve postavljene 2016. godine, među kojima su bili ulazak Hrvatske u schengenski prostor, eurozonu i OECD.

Kao drugi važan čimbenik izdvojio je fiskalnu disciplinu, podsjetivši da je Hrvatska 2016. bila u postupku prekomjernog proračunskog manjka i postupku prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Od 2019. godine, naveo je, kreditni rejting Hrvatske poboljšan je za pet stupnjeva.

„Trebalo je dosta truda da se discipliniramo i stvorimo pretpostavke za ovakav rast, pa i za prepoznavanje aktivnosti koje agencije za kreditni rejting redovito prate“, rekao je.

Posebno je naglasio važnost političke stabilnosti, koju kreditne agencije redovito ističu u svojim izvješćima.

„Ona ne znači stagnaciju, ona znači stabilnost u smislu demokratske stabilnosti koja omogućuje da radite posao uz sve moguće kritike, izazove, probleme i greške na način da imate razdoblje kontinuiteta razvoja“, poručio je Plenković.

Cilj je prosječna neto plaća od 1.600 eura

Kao jedan od najvažnijih ciljeva Vlade premijer je izdvojio daljnje povećanje životnog standarda građana, ponajprije kroz rast plaća i mirovina. Podsjetio je da je ambicija Vlade do kraja aktualnog mandata dosegnuti prosječnu neto plaću od 1.600 eura.

Usporedio je taj cilj s 2016. godinom, kada je prosječna neto plaća iznosila 749 eura, istaknuvši da bi ostvarenje planiranog iznosa predstavljalo nominalni rast veći od 100 posto.

Iako je priznao da se uvijek može raditi brže i bolje, Plenković smatra da Hrvatska, unatoč brojnim problemima, ide u dobrom smjeru.

Osvrnuo se i na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, navodeći da je Hrvatska ispunila 404 od ukupno 406 zadanih ciljeva. Objedinjeni zahtjev za isplatu devete i desete rate europskih sredstava, dodao je, poslan je u rujnu.

Hrvatska će od članstva u EU-u biti u plusu između 30 i 35 milijardi eura

Značajan dio premijerova izlaganja bio je posvećen pregovorima o novom europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Plenković je istaknuo da se Hrvatska dobro pripremila za pregovore te najavio da će sastanak Europskog vijeća krajem studenoga biti posvećen upravo toj temi.

Odbacio je tvrdnje da će Hrvatskoj u budućnosti nestati europskih sredstava, ocijenivši ih potpuno neutemeljenima.

„To je jedna ozbiljna neistina i moram priznati da sam uvijek začuđen kako se ona komunikacijski i argumentacijama medijski ne skrši u korijenima da se nitko više tako nešto ne usudi napisati, a kamoli izgovoriti“, kazao je premijer.

Prema podacima koje je iznio, Hrvatska je trenutačno u plusu 22 milijarde eura kada se usporede sredstva povučena iz europskog proračuna s iznosima koje je u njega uplatila.

Pojasnio je da je Hrvatska 2016. godine u europski proračun godišnje uplaćivala oko 500 milijuna eura, dok će prosječna godišnja uplata u razdoblju od 2028. do 2034. iznositi približno 1,5 milijardi eura.

„Dakle, tri puta više ćemo uplaćivati u europski proračun, a to znači da smo sada jači, razvijeniji i ekonomski snažniji, a naš fiskalni kapacitet je drukčiji nego što je bio“, pojasnio je.

Unatoč većim uplatama, prema trenutačnim izračunima Hrvatska bi i u idućem financijskom razdoblju trebala ostvariti pozitivan saldo od približno sedam milijardi eura. Ukupno bi tako, tijekom 22 godine članstva u Europskoj uniji, razlika između primljenih i uplaćenih sredstava mogla iznositi između 30 i 35 milijardi eura u korist Hrvatske.

„Da nema nijednog drugog argumenta o prednosti članstva u Europskoj uniji, a ovo je samo jedan, to je fantastična vijest za Hrvatsku“, poručio je.

Dodao je da bi Hrvatska bez članstva u Europskoj uniji iste razvojne projekte morala financirati vlastitim sredstvima ili dodatnim zaduživanjem, što bi značajno usporilo njihov završetak i ukupni gospodarski razvoj.

Plenković priznao da je bilo pogrešaka, posebno kod uvođenja eura

Na pitanje postoji li neka ekonomska odluka ili procjena koju bi danas donio drukčije, Plenković je odgovorio da je pogrešaka vjerojatno bilo, ali da je Vlada u različitim kriznim razdobljima nastojala pokazati snagu države.

Kao primjere naveo je probleme u brodogradnji, koji se nisu rješavali desetljećima, te krizu Agrokora. Smatra da državna intervencija u slučaju Agrokora nije dobila odgovarajuće priznanje, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, spriječena ugroza 60 tisuća radnih mjesta bez angažiranja sredstava državnog proračuna.

„Intervencija u vezi Agrokora je bila toliko napadana od strane različitih aktera da, po meni, nikada nije dobila adekvatnu valorizaciju kako smo uspjeli jednu tako tešku i zahtjevnu situaciju, jer je prijetila ugroza 60 tisuća radnih mjesta, riješiti bez da smo angažirali sredstva državnog proračuna“, kazao je.

Ispravnima smatra i intervencije tijekom pandemije koronavirusa te nakon potresa. Istodobno je naglasio da je potrebno više učiniti u obrazovanju, unatoč velikim ulaganjima u infrastrukturu, od dječjih vrtića do fakulteta, vrijednima 3,5 milijardi eura. Prema njegovim riječima, važno je utvrditi donose li takva ulaganja i kvalitetnije obrazovne rezultate koji će mladima omogućiti veću konkurentnost.

Kao jednu od stvari koje bi danas drukčije uredio izdvojio je razdoblje dvojnog iskazivanja cijena prilikom uvođenja eura. Smatra da bi bilo korisno da su cijene u kunama ostale vidljive dulje od godinu dana.

„Malo smo dovedeni u offside zbog pohlepe, to otvoreno govorim. Ljudi su bili snalažljivi i iskoristili su neki trenutak, a moglo je i bez toga. Taj širi kontekst kriza otvorio nam je prostor da se to dogodi. Ali, to je tako u kapitalizmu. Malo više umjerenosti u ovako velikim krizama bi dobro došlo za zdravije društvo“, zaključio je premijer na savjetovanju u Opatiji.