Rinčić u božićnom intervjuu otkrila na što je ponosna u 2025. i što Riječani mogu očekivati u 2026. godini

Na kraju godine koja je obilježila početak novog političkog poglavlja u Rijeci, razgovarali smo s gradonačelnicom Iva Rinčić o prvim mjesecima mandata, izazovima koje je zatekla u gradskoj upravi te smjeru u kojem vidi razvoj grada. U intervjuu se osvrće na stabilizaciju gradskih financija, ključne odluke koje su obilježile njezinu prvu godinu na čelu Rijeke, ali i na teme koje su snažno odjeknule u javnosti – od proračuna i komunalnog sustava do odnosa prema gospodarstvu, mladima, kulturi i sportu. Razgovor donosi pregled dosad učinjenog, ali i jasnu sliku ambicija i prioriteta s kojima Rijeka ulazi u nadolazeće razdoblje.

Godina na izmaku bila je Vaša prva u ulozi gradonačelnice Rijeke. Kada danas povučete crtu, što smatrate najvećim uspjehom, a što najizazovnijim dijelom tog razdoblja?

“Godinu na izmaku doživljavam prije svega kao godinu postavljanja temelja. Najvećim uspjehom smatram to što smo u relativno kratkom vremenu pokrenuli promjene koje su dugo bile nužne, ali su se godinama odgađale. Otvorili smo gradsku upravu prema građanima i struci te počeli graditi kulturu dijaloga, transparentnosti i odgovornog upravljanja.

Spomenut ću i donošenje odluke o smanjenju poreznih stopa, kojom smo željeli rasteretiti građane i gospodarstvo te poslati jasnu poruku da Grad mora biti partner, a ne prepreka razvoju. Paralelno s time započeli smo restrukturiranje komunalnog sustava i sustavno se uhvatili u koštac s dugogodišnjim problemima. Osnovali smo i Zavod za prostorno uređenje kao stručno tijelo koje treba osigurati dugoročno, odgovorno i javnom interesu usmjereno planiranje prostora, a time i razvoja Rijeke.

Najizazovniji dio ovog razdoblja bilo je suočavanje s naslijeđenim ograničenjima koja se ne mogu riješiti preko noći. Promjene koje imaju smisla traže vrijeme, ali i dosljednost. Upravo zato ovu godinu vidim kao početak procesa koji možda nije uvijek lak, ali je nužan kako bismo Rijeci osigurali održiv, pravedan i kvalitetan razvoj u godinama koje dolaze.”

Često ističete potrebu stabilizacije gradskih financija. U kojoj je fazi danas financijsko stanje Grada Rijeke i kakvu poruku to šalje građanima uoči nove godine?

“Prvih pola godine iskoristili smo za detaljan uvid u stvarno stanje gradskih financija, uvođenje strože kontrole troškova i postavljanje jasnijih prioriteta. To su možda manje vidljive, ali nužne pretpostavke svake ozbiljne politike.

Paralelno smo donosili odluke koje nisu uvijek bile jednostavne, ali su bile odgovorne — od racionalizacije rashoda do mjera kojima smo nastojali zadržati financijsku ravnotežu Grada, a istovremeno rasteretiti građane i gospodarstvo. Danas možemo reći da su financije pod većom kontrolom i da Grad može planirati, a ne samo reagirati.

Poruka građanima uoči nove godine je jasna: vodimo Grad oprezno i s punom sviješću da je kvalitetno upravljanje svakim javnim eurom ujedno i odgovornost prema građanima. Upravo takav pristup temelj je sigurnosti, povjerenja i prostora za razvoj u razdoblju koje je pred nama.”

Proračun za 2026. godinu izazvao je brojne rasprave u javnosti. Koje su njegove ključne poruke i koje će se promjene u svakodnevnom životu Riječana najviše osjetiti?

“Proračun za 2026. godinu nije samo zbir brojeva — on nosi jasnu političku i razvojnu poruku o smjeru u kojem želimo voditi naš grad. To je proračun stabilnosti, ali i proračun s konkretnim koristima za građanke i građane Rijeke.

Ključne poruke ovog proračuna su da Rijeka nastavlja odgovorno i planski upravljati svojim financijama, da stavljamo naglasak na rasterećenje građana i poticanje lokalnog gospodarstva te da ulažemo u dugoročne projekte i održiv razvoj. To smo jasno iznijeli i kroz povećanje proračunskih sredstava u odnosu na 2025. godinu te kroz fiskalnu politiku koja ide u korist naših sugrađana.

Od konkretnih promjena koje će građani najviše osjetiti istaknula bih smanjenje stope poreza na dohodak, čime taj novac ostaje u džepovima građana i potiče dodatnu potrošnju i lokalnu ekonomiju. Time se Grad odriče dijela prihoda kako bi rasteretio ljude i gospodarstvo — to je konkretna fiskalna mjera u korist Riječanki i Riječana.

Proračun također predviđa ulaganja koja će se osjetiti u svakodnevnom životu: pripremu projektne dokumentacije za nove škole, vrtiće i kvartovske garaže, te institucionalno jačanje kroz Zavod za prostorno uređenje — što je preduvjet za strateško upravljanje razvojem grada. Time gradimo temelje za projekte koji će doprinijeti živosti naših kvartova i kvalitetnijoj urbanoj sredini.

Pored toga, osnažili smo socijalne mjere — od povećanja studentskih i učeničkih stipendija do zadržavanja besplatnog gradskog prijevoza za najranjivije skupine te sufinanciranja toplinske energije u najhladnijim mjesecima — jer smatramo da proračun mora biti pravedan i usmjeren ljudima. 

Sve te odredbe šalju poruku da Rijeka razmišlja dugoročno, da brine o svojim građanima i gospodarstvu, te da je ova uprava spremna donositi odgovorne odluke za stabilnu i prosperitetnu budućnost.”

Pitanje komunalnih usluga i cijena, osobito odvoza otpada, snažno je odjeknulo u javnosti. Kako građanima objašnjavate te odluke i što Grad dugoročno planira kako bi sustav bio održiv, ali i pravedan?

“U sklopu naših nastojanja da komunalni sustav bude stručnije i profesionalnije vođen, objavili smo javne natječaje za direktore komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke — od Poslovnih sustava, Čistoće, Kozale, Vodovoda i kanalizacije, Autotroleja do Rijeka Plusa. Riječ je o šest direktorskih mjesta za koja se na javne natječaje prijavilo ukupno čak 95 kandidata, a tako velik interes potvrđuje i da se naša poruka o promjeni i profesionalizaciji sustava prepoznaje u široj javnosti.

Ovaj, zaista velik broj prijava važan je jer komunalna društva obavljaju usluge koje se tiču svakodnevnog života građana. Cilj je da ih vode osobe s relevantnim znanjem i vizijom — ne samo ‘administratori’, nego menadžeri sposobni unaprijediti poslovanje, osigurati kvalitetniju uslugu i dugoročno stabilno upravljanje.

Što se tiče cijena usluge Komunalnog društva Čistoća, svjesna sam da odluka o povećanju nije popularna i razumljivo je da ju prate i razne kritike, no isto tako itekako mi je jasno da kao gradonačelnica moram donositi i takve odluke. Odluka o poskupljenju bila jedna od tih – jednostavno neizbježna jer sve drugo bilo bi izuzetno neodgovorno i prema gradu i prema građanima jer bi se i ovako zanemaren sustav dodatno urušio i stvarao goleme gubitke. Ova odluka donesena je isključivo s ciljem stabilizacije sustava te očuvanja funkcionalnosti komunalne usluge.

To je realnost koja je rezultat dugogodišnjeg zatvaranja očiju pred nagomilanim problemima, ali i višegodišnjeg rasta svih troškova poslovanja — od energenata i održavanja voznog parka do obrade otpada i radnih troškova — uz istovremenu činjenicu da se cijene nisu mijenjale niz godina. Takav pristup je doveo do pritiska na poslovanje KD Čistoća i do prijetnje potpunog urušavanja sustava.

Korekcija cijena jednostavno je nužna mjera da bi sustav (p)ostao održiv i da se nastavi redovito odvoziti otpad bez ugrožavanja usluge ili gubitaka koji bi dugoročno mogli dovesti do velikih problema u funkcioniranju cijelog sustava. Istovremeno ostajemo svjesni potrebe za pravednim sustavom naplate, stoga idemo prema uvažavanju razlika u korištenju usluge, među kućanstvima, obrtima i gospodarstvom, kako bi teret prilagodbe bio raspoređen pravičnije.”

 Rijeka se često opisuje kao grad velikog potencijala, ali i propuštenih prilika. Što po Vašem mišljenju treba promijeniti da bi se taj potencijal napokon snažnije realizirao?

“Rijeka ima velik potencijal — u znanju, prostoru, ljudima i svojoj otvorenosti. Ono što se, po mom mišljenju, treba promijeniti jest način na koji taj potencijal pretvaramo u konkretne, održive projekte.

U prvih šest mjeseci mandata vidjela sam koliko je važno uvesti više reda, stručnosti i dugoročnog promišljanja u upravljanje Gradom. Prečesto su se u prošlosti donosile parcijalne odluke bez jasne vizije njihova učinka na grad u cjelini.

Jednako tako, važno je otvoriti Grad prema suradnji. Pokazalo se da postoji veliki interes građana, poduzetnika i stručnjaka da sudjeluju u razvoju Rijeke, ali taj potencijal treba kanalizirati kroz jasna pravila i otvoren dijalog.

Moj je cilj da Rijeka korak po korak prijeđe iz faze propuštenih prilika u fazu promišljenih odluka i realiziranih projekata — na način koji je održiv, pravedan i dugoročno u interesu svih njezinih građana.”

 Kako danas vidite odnos Grada Rijeke prema poduzetnicima i investitorima te što se konkretno radi kako bi Rijeka postala privlačnije mjesto za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta?

“Od prvog dana mandata želimo da Rijeka bude grad koji ne samo govori o potencijalu, nego ga i aktivno potiče. To znači grad u kojem poduzetnici i investitori prepoznaju predvidivost, stabilnost i poticajno okruženje za rast i razvoj. U tom smislu odnos Grada prema gospodarstvu temelji se na partnerstvu, dijalogu i konkretnim mjerama, a ne samo na retorici.

Jedna od najvažnijih konkretnih mjera upravo je već spomenuto smanjenje poreznih stopa, koje će od 1. siječnja 2026. godine biti prilagođene tako da Rijeka postane jedan od najkonkurentnijih velikih gradova u Hrvatskoj. Niža stopa poreza na dohodak spušta se na 20 %, a viša na 25 % — čime se gospodarstvu i građanima vraća oko 9 milijuna eura godišnje i ostavlja više sredstava za ulaganje u posao i plaće. Time šaljemo jasnu poruku da Grad zna upravljati fiskalnom stabilnošću i da želi rasteretiti rad, potaknuti potrošnju i poticati otvaranje novih radnih mjesta. Takvo porezno rasterećenje dio je naše fiskalne politike koja želi potaknuti rast plaća, povećati zaposlenost i privući investicije, bez ugrožavanja stabilnosti gradskog proračuna.

Uz to, kroz proračunske i strateške odluke radimo na svim elementima poslovnog okruženja — od pripreme projektne dokumentacije za ključne infrastrukturne projekte, do uvođenja digitalizacije i transparentnih procedura u gradskoj upravi te poticanja inovacija i poduzetničkih inicijativa. Sve to činimo kako bismo Rijeci stvorili reputaciju grada u kojem je moguće realizirati projekte i gdje je poduzetniku – bez obzira radi li se o malom ili srednjem poduzeću – jasno kako i na koji način može rasti i zapošljavati.

U konačnici, Rijeka mora biti mjesto gdje se isplati ulagati, gdje se potiče stvaranje novih radnih mjesta, ali i gdje građani osjećaju da rast i razvoj koje gradimo zajedno s gospodarstvom donosi koristi za cijelu zajednicu.”

 Mladi su godinama jedna od najčešćih tema u javnom prostoru. Što Rijeka može ponuditi mladim ljudima kako bi ovdje ostali, radili i gradili budućnost?

“Želimo da Rijeka bude grad u kojem će mladi ostati, raditi, stvarati i graditi svoju budućnost. Grad bez mladih teško da i može biti grad i briga za mlade, njihovu budućnost i stvaranje perspektive nema alternativu. 

Grad Rijeka na tom tragu provodi i Program za mlade kao strateški okvir koji dugoročno i sustavno traži odgovore na njihove potrebe — od obrazovanja i zapošljavanja, preko dobrobiti i osamostaljenja, do aktivnog sudjelovanja u životu zajednice. 

Nedavno je provedena i srednjoročna evaluacija tog Programa koji pokazuje da je gotovo polovica mladih upoznata s Programom, a 31 % već je sudjelovalo u njegovim aktivnostima što ukazuje na to da mladi počinju prepoznavati da se nešto konkretno radi, ali i ukazuje na prostor za još bolju komunikaciju i uključivanje. Mladi ističu i važnost komunikacije putem društvenih mreža.

Grad aktivno radi na mjerama koje mlade podržavaju u svim fazama njihova života: od stambenih politika, preko poticanja samozapošljavanja i edukacija, do stvaranja multifunkcionalnih prostora za mlade i digitalnih platformi za njihovu vidljivost i participaciju. 

Osim toga, u Rijeci potičemo i konkretne programe podrške — poput zdravstvene podrške, stipendija, kulturnih i sportskih sadržaja — koje mladi ocjenjuju pozitivno, ali i širu društvenu i kreativnu infrastrukturu koja im pruža prilike za rast i izražavanje. Naš pristup je jasan: Rijeka mora biti grad koji ne samo da prepoznaje potencijal mladih, nego taj potencijal i aktivno potiče i koristi kroz sustavne politike i programe.

U konačnici, grad se mora razvijati kao moderan i uspješan grad sa snažnim gospodarstvom, jakim sveučilištem, uređenim komunalnim sustavom, jasnom i učinkovitom administracijom i općenito s visokom kvalitetom života u najširem smislu— jer upravo u takvom okruženju mladi mogu vidjeti svoju budućnost i odlučuju ostati, doseliti živjeti i graditi svoj život.

Uostalom, i ja imam sina studenta i zaista bih voljela da kada završi fakultet i krene u svijet rada, svoju budućnost vidi upravo u našoj Rijeci odnosno da baš tu može ugodno i kvalitetno živjeti, zarađivati i stvarati svoju životu priču. Naravno, odluka je na njemu, no mislim da slično kao i ja razmišlja većina roditelja.”

Rijeka je grad bogate kulture i identiteta. Kako ocjenjujete stanje u kulturi danas i koje su Vaše ambicije kada je riječ o kulturnom razvoju grada u narednom razdoblju?

“Rijeka je grad snažnog kulturnog identiteta. Kulturna scena u Rijeci je raznolika i prepoznatljiva, ali istovremeno suočena s izazovima koji su se godinama gomilali — od infrastrukturnih pitanja do financija i održivosti.

U ovih prvih šest mjeseci mandata bilo mi je važno steći cjelovit uvid u stanje u kulturi, razgovarati s akterima na terenu i sagledati što funkcionira dobro, a gdje su potrebne promjene. Nisam sklona površnim zaključcima već nastojim donositi promišljene i odgovorne odluke s ciljem iskoraka koji će osigurati stabilnost, ali i prostor za razvoj.

Posebno mjesto u tom kontekstu ima Teatro Fenice, kao jedna od važnih povijesnih i kulturnih točaka grada. Upravo zato smo započeli rješavanje ove problematike, sve s ciljem da ponovno postane aktivan, otvoren i održiv kulturni prostor, dostupan građanima i uključen u suvremeni kulturni život Rijeke.

Naše ambicije u kulturi usmjerene su na jačanje dostupnosti kulturnih sadržaja građanima u svim dijelovima grada, bolju povezanost institucija, nezavisne scene i obrazovnog sustava te na održivo upravljanje kulturnom infrastrukturom. Kultura ne smije biti privilegij uskog kruga, nego dio svakodnevnog života grada.

Rijeka mora zadržati svoju otvorenost, kritičnost i kreativnost, ali istovremeno osigurati uvjete u kojima kulturni radnici mogu stabilno djelovati i razvijati se. Kulturni razvoj vidim kao sastavni dio ukupnog razvoja grada — jer grad bez snažne kulture nema ni prepoznatljiv identitet ni kvalitetu života kakvu Riječani s pravom očekuju.”

 Sport i ulaganja u sportsku infrastrukturu također su važna tema. Smatrate li da Rijeka dovoljno ulaže u sport i rekreaciju te gdje vidite prostor za iskorak?

“Sport i rekreacija važan su dio kvalitete života u Rijeci i zato smo u proračunu za 2026. godinu povećali izdvajanja za sport. Za Program javnih potreba u sportu osigurano je 3.569.000,00 milijuna eura, što je povećanje od 504.170,00 eura ili 16,45  posto u odnosu na početni financijski plan za 2025. godinu (3.064.830,00 eura), odnosno 163.520,00 eura ili 4,80 posto u odnosu na tekući financijski plan za 2025. godinu (po rebalansu Proračuna Grada Rijeke za 2025.), te ujedno najveći iznos koji je Grad Rijeka ikada osigurao za programsku djelatnost sporta.

Sredstva će se usmjeriti na ukupno 11 programskih aktivnosti, pri čemu je poseban naglasak stavljen na treninge i natjecanja sportaša. Upravo ta stavka bilježi najveće povećanje, a dodatna sredstva omogućit će kvalitetnije sufinanciranje rada oko stotinu riječkih sportskih udruga.

I dalje nastavljamo s praksom nagrađivanja vrhunskih sportaša za postignute rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima, iako to nije zakonska obveza Grada. Time želimo jasno pokazati da Rijeka vodi posebnu brigu o svojim sportašima i prepoznaje njihov doprinos promociji grada.

Vjerujem da ovim ulaganjima Grad Rijeka nastavlja sustavno i odgovorno pratiti rad brojnih sportskih udruga u više od 50 sportskih grana te stvarati uvjete za bavljenje sportom i rekreacijom za oko 17 tisuća Riječanki i Riječana.”

U protekloj godini često se govorilo o odnosima u Gradskom vijeću i političkoj suradnji. Kako ocjenjujete političku atmosferu u Rijeci i koliko je teško provoditi odluke u takvom okruženju?

“Politička atmosfera u Rijeci je dinamična i ponekad zahtjevna, a Gradsko vijeće je mjesto rasprave i različitih pogleda, i to ne doživljavam kao prepreku, nego kao dio demokratskog procesa.

Naravno da nije uvijek jednostavno raditi u okruženju u kojem postoje različiti politički interesi i prioriteti, osobito kada govorimo o temama koje zahtijevaju promjene i dugoročnu odgovornost. Ipak, vjerujem da je dijalog jedini održivi put. Od početka mandata nastojim graditi odnos suradnje, uvažavanja i otvorene komunikacije sa svim vijećnicima, bez obzira na političke razlike.

Moj je cilj da se ključne odluke donose u interesu građana, uz argumentiranu raspravu i spremnost na kompromis kada je on moguć i opravdan. Rijeka ne može i ne smije biti talac političkih podjela — ona mora ići naprijed. U tom smislu, odgovornost je na svima nama koji sudjelujemo u javnom životu grada da doprinesemo konstruktivnoj atmosferi i stabilnom upravljanju.”

Koji su projekti ili odluke koje građani mogu očekivati u 2026. godini, a koje Vi osobno smatrate najvažnijima za razvoj Rijeke?

“Godinu 2026. vidim prije svega kao godinu u kojoj Rijeka ulazi u fazu planskog razvoja. Proračunom smo osigurali stabilne temelje za to — ukupni prihodi konsolidiranog proračuna iznose 223 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na ovu godinu, a rashodi su planirani odgovorno i usmjereno na ključne gradske potrebe.

Jedna od najvažnijih odluka jest već spominjano smanjenje stopa poreza na dohodak. 

Drugo važno obilježje 2026. godine jest snažan fokus na pripremu projekata. Osnivanje Zavoda za prostorno uređenje i izrada projektne dokumentacije za škole, vrtiće i kvartovske garaže nužan su preduvjet da u sljedećim godinama možemo započeti konkretne investicije. U ovom trenutku to je možda manje vidljivo građanima, ali je presudno za dugoročni razvoj grada.

Istovremeno, u 2026. godini kreću ili se nastavljaju projekti koje će građani itekako osjetiti — od rekonstrukcije prostora Exportdrva u multifunkcionalni javni prostor, uređenja sportsko-obrazovne zone Trsat, ulaganja u prometnu infrastrukturu i obalnu šetnicu, do nastavka uvođenja sustava individualiziranog prikupljanja otpada.

Posebno važnima smatram i ulaganja u ljude: kao što sam rekla povećali smo stipendije za učenike i studente, povećali njihov broj, dodatno ulažemo u inkluziju u obrazovanju te nastavljamo financirati besplatan prijevoz za umirovljenike i starije nezaposlene. To su odluke koje jasno pokazuju kakav grad želimo graditi — socijalno osjetljiv, ali financijski odgovoran.

U konačnici, 2026. godina nije godina velikih rezova, nego godina u kojoj stvaramo pretpostavke za snažniju razvojnu fazu Rijeke. Smatram da je to odgovoran pristup u ovom trenutku i temelj na kojem možemo graditi grad koji je uređen, funkcionalan i usmjeren budućnosti.”

Rijeka se često opisuje kao grad snažnog karaktera i kritičkog duha. Kako doživljavate odnos građana prema Vašem radu i koliko Vam je važno povjerenje javnosti?

“Rijeka je grad snažnog karaktera i izraženog kritičkog duha, i to doživljavam kao veliku vrijednost. Građani Rijeke ne prihvaćaju stvari zdravo za gotovo i spremni su jasno reći kada se s nečim ne slažu. Takav odnos prema vlasti smatram zdravim i potrebnim u demokratskom društvu.

Povjerenje građana za mene nije nešto što se podrazumijeva — ono se gradi postupno, kroz otvorenost, dosljednost i spremnost da se preuzme odgovornost, čak i kada su odluke teške ili nepopularne.

Važno mi je da građani znaju da se Grad vodi transparentno, da se odluke objašnjavaju i da postoji prostor za dijalog. Ne očekujem da se svi slažu sa mnom, ali očekujem i potičem argumentiranu raspravu. Upravo u tom odnosu, u kojem smo spremni da slušamo i učimo, vidim temelj povjerenja koje želim graditi s građanima Rijeke.”

Na kraju, s kojom porukom i željama ulazite u novu godinu te što biste poručili Riječankama i Riječanima uoči božićnih i novogodišnjih blagdana?

“U novu godinu ulazim s osjećajem odgovornosti i optimizma. Pred nama je razdoblje u kojem treba nastaviti graditi povjerenje, stabilnost i temelje za razvoj Rijeke, korak po korak.

Riječankama i Riječanima želim prije svega mirne i tople blagdane, provedene s dragim ljudima. Želim im zdravlje, sigurnost i vjeru da se promjene događaju onda kada postoji zajednička volja i međusobno uvažavanje.

Neka nam nova godina donese više razumijevanja, solidarnosti i dijaloga, ali i hrabrosti da se uhvatimo u koštac s izazovima koji su pred nama. Rijeka je grad sposobnih ljudi snažnog duha, i vjerujem da ćemo zajedno graditi grad u kojem se dobro živi — za sve generacije”, rekla je Rinčić u razgovoru za Fiuman.