Riječki maturanti, gdje nakon srednje?

Srednja škola je bila jedno lijepo i nemirno razdoblje u mojem životu. Tek danas vidim koliko mi zapravo fali to vrijeme zajebancije, prvog  “pravog” zaljubljivanja i promjenjivih emocija. Ljudi kažu da treba pamtiti samo lijepe stvari.  Ne bih se složio. Sve naše lude, provokativne, djetinje, iskrene i  manje iskrene situacije i trenutke treba pamtiti jer smo zbog njih postali mladi ljudi sa svim predispozicijama da budemo sretni i uspješni u životu, da pokažemo znanje i kreativnost koje smo stekli i da izađemo iz tog razdoblja sa što više novih spoznaja.

Ipak, bitan čimbenik u životu je sreća, ali i sudbina, koja piše različite priče i isprepliće nas zauvijek. Dobriša Cesarić je jednom napisao: “Vrijeme se kreće kao sunce u krugu i donosi nam opet ono što je bilo, i radost i tugu.” Na kraju zapravo shvatimo da reprize više nema i da smo iz tog vremena prekoračili vrlo brzim korakom.

Možda nas ipak taj krug koji je vječni simbol povratka, uspije vratiti u te sretne dane, u to more duboko koje nikada ne presušuje i u kojem smo svi mi kapi različitih sudbina. No, vratimo se mi naslovu. Vrlo brzo, zapravo ultra brzo približava se vrijeme pisanja ispita državne mature i postupak prijavljivanja na visoka učilišta u RH.

Nakon uspješno završene mature slijedi odabir fakulteta i upisi na odabrane fakultete. Taj odabir nije običan odabir, neki ga još uvijek olako shvaćaju, međutim tu se radi o sljedećih 45 godina našeg života ili koliko već moramo “delat” do penzije. Znam da je teško u tim godinama biti sasvim siguran čime se zapravo želiš baviti u životu i koji su tvoji afiniteti i sposobnosti za određeni studij. U zadnje vrijeme mladi se sve teže zapošljavaju s obzirom na ekonomsku situaciju u zemlji, ali i zbog hiperprodukcije određenih zanimanja koja su na crnim listama zavoda za zapošljavanje, poput prava, ekonomije, hrvatskog jezika i književnosti. S druge strane, one svjetlije, iskazala se potreba za stručnjacima koji završavaju fakultete prirodoslovnih,medicinskih, tehničkih i informatičkih usmjerenja. Upravo ta zanimanja biti će zanimanja budućnosti koja će na neki način prevladati zanimanja humanističkih područja.

Na području grada Rijeke u 2014. godini iskazala se velika potreba za logopedima, nastavnicima biologije i kemije, fizike i matematike te geografije. Na području Primorsko-goranske županije iskazala se potreba za stručnjacima iz područja informatike i strojarstva te farmacije i medicine. Sve su to podaci koje posjeduje zavod za zapošljavanje. Grad Rijeka je upravo za takva zanimanja dodijelio i stipendije studentima koji se školuju za deficitarna zanimanja.

To je jedan dobar poticaj mladima da se nakon studija vrate u svoj rodni grad, rade svoj posao sa srcem i uspiju u onome u čemu su dobri. Sve u svemu, dragi moji srednjoškolci, ovaj tekst je bio samo jedan mali poticaj da polako počinjete razmišljati o svojem budućem zanimanju, izbor je na vama. Želim vam puno uspjeha na maturi i u odabiru fakulteta. Zavrtite film svih ovih prošlih godina koje su potekle kao rijeka i zapamtite da ste generacija koja svoja stremljenja tek treba ostvariti.

Leo Šamanić