Mandić traži osudu komunizma i zaštitu obilježja Domovinskog rata nakon zabrane pozdrava ZDS

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Nakon što je Gradsko vijeće Rijeke na sjednici 29. listopada usvojilo odluku kojom se zabranjuje veličanje fašizma, nacizma i ustaštva na javnim površinama i gradskim nekretninama, uključujući korištenje pozdrava „Za dom spremni”, rasprava o povijesnim simbolima i totalitarnim režimima dobila je novi nastavak. Posebne polemike izazvalo je pitanje odnosi li se zabrana i na obilježja HOS-a, o čemu su se pojavila različita tumačenja među političkim akterima koji su podržali odluku.

U takvim okolnostima vijećnica Mosta u Gradskom vijeću Rijeke Petra Mandić u utorak, 10. studenoga, uputila je u proceduru Prijedlog Deklaracije o osudi totalitarnih režima, zaštiti ljudskog dostojanstva i očuvanju temeljnih vrijednosti Domovinskog rata. Njome traži dosljednu osudu svih totalitarnih i autoritarnih režima, s posebnim naglaskom na komunistički režim i njegove zločine, ali i potvrdu zasebnog povijesnog značaja Domovinskog rata te poštovanje njegovih znakovlja i simbola.

„Osuda nacizma i fašizma civilizacijska je stečevina. Ali civilizacijska dosljednost zahtijeva i jednako nedvosmislenu osudu komunizma. Ne postoji demokratsko opravdanje za selektivnu osudu totalitarizma. Ne postoje prihvatljivi i neprihvatljivi totalitarni zločini, kao što ne postoje žrtve prvog i drugog reda. Ljudsko dostojanstvo univerzalna je vrijednost, neovisna o ideologiji počinitelja”, istaknula je Mandić.

Prema njezinim riječima, predložena Deklaracija temelji se na Ustavu Republike Hrvatske, Deklaraciji Hrvatskoga sabora iz 2006. godine, Rezoluciji Europskog parlamenta iz 2019. te rezolucijama Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje se odnose na suočavanje s naslijeđem komunističkih totalitarnih režima.

„Europa je odavno utvrdila da zločini komunističkih režima zaslužuju jasnu povijesnu i moralnu osudu. Hrvatski sabor još je 2006. godine donio Deklaraciju o osudi komunističkih zločina. Dvadeset godina poslije moramo se zapitati zašto je osuda komunizma još uvijek predmet ideoloških prijepora, umjesto da bude neupitan demokratski standard. Komunistički režim nije bio tek drukčiji gospodarski ili politički sustav. Bio je to poredak jednopartijske vlasti, političke represije i sustavnog ograničavanja temeljnih sloboda. Njegovo naslijeđe uključuje masovne poslijeratne izvansudske likvidacije, politička ubojstva, progone i zatvaranja neistomišljenika, oduzimanje imovine, gušenje slobode govora, savjesti i vjeroispovijesti te politički motivirana suđenja.

Nijedan od tih zločina ne postaje manje težak zato što je počinjen u ime revolucije, klasne jednakosti ili antifašizma. Nijedna pobjeda ne daje pravo na likvidacije, progone i oduzimanje ljudskih prava. Osuda komunizma nije relativizacija fašizma, nego potvrda istog moralnog načela”, poručila je Mandić.

„Rijeka ne smije ostati zarobljena u povijesnom pamćenju u kojemu se jedne žrtve priznaju, a druge prešućuju”

Mandić posebno ističe povijesno iskustvo Rijeke, koja je tijekom 20. stoljeća prošla kroz razdoblja fašističke vlasti, ratnih stradanja i poslijeratne komunističke represije. Smatra da bi se Grad trebao jednako odnositi prema svim žrtvama totalitarnih režima, neovisno o ideologiji počinitelja.

„Rijeka ne smije ostati zarobljena u povijesnom pamćenju u kojemu se jedne žrtve priznaju, a druge prešućuju. Dostojanstvo žrtava komunističkih progona nije manje od dostojanstva žrtava fašističkog terora. Njihove sudbine zaslužuju istinu, pijetet i javno priznanje”, naglasila je.

Drugi važan dio predložene Deklaracije odnosi se na Domovinski rat, njegov povijesni i ustavnopravni značaj te očuvanje dostojanstva hrvatskih branitelja. U prijedlogu se navodi da Domovinski rat predstavlja zasebno povijesno razdoblje, nevezano za Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje, te se naglašava važnost očuvanja svih njegovih znakovlja i simbola.

„Domovinski rat nije nastavak Drugog svjetskog rata. Hrvatska država nije nastala obnovom nijednog totalitarnog režima, nego pobjedom hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu. Zato Deklaracijom izričito potvrđujemo da je Domovinski rat najvažnije i zasebno povijesno i ustavnopravno razdoblje, nevezano za Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje.

Hrvatski branitelji nisu se borili za totalitarne režime prošlosti, nego za slobodnu, samostalnu, suverenu i demokratsku Hrvatsku. Njihova znakovlja i simboli, kao i sjećanje na poginule i nestale branitelje te civilne žrtve rata, neodvojivi su dio kulture sjećanja Republike Hrvatske. Naša je obveza čuvati povijesnu istinu o Domovinskom ratu, poštovati njegove vrijednosti i sačuvati dostojanstvo ljudi koji su Hrvatskoj izborili slobodu. Bez Domovinskog rata nema slobodne i suverene Republike Hrvatske kakvu danas poznajemo”, istaknula je vijećnica Mosta.

Deklaracija ne predviđa nove zabrane ni sankcije

Za razliku od nedavno usvojene gradske odluke o korištenju javnih površina, prijedlog Mandić ima deklaratorni karakter. To znači da se njime ne uvode nove zabrane, prekršaji ni sankcije, već se izražavaju politička i vrijednosna stajališta Gradskog vijeća. U tekstu prijedloga posebno se navodi da se pitanja javne uporabe povijesnih simbola, znakovlja i obilježja moraju razmatrati u skladu s Ustavom, važećim zakonima i relevantnom sudskom praksom, uz uvažavanje povijesnog konteksta, svrhe uporabe i okolnosti pojedinog slučaja.

Predloženom Deklaracijom osuđuju se zločini nacističkih, fašističkih i komunističkih režima, uključujući zločine ustaškog režima i jugoslavenskog komunističkog režima. Također se predviđa poticanje znanstvenog istraživanja svih razdoblja riječke i hrvatske povijesti, dostupnosti arhivske građe te dostojanstvenog obilježavanja mjesta stradanja.

„Ne tražimo novu povijest, nego cjelovitu istinu. Ne tražimo povlašten odnos prema jednim žrtvama, nego jednako ljudsko dostojanstvo za sve. Ne tražimo da se Domovinski rat izuzme iz povijesti, nego da mu se prizna njegovo vlastito mjesto u hrvatskoj povijesti. Naša je obveza osuditi sve totalitarne zločine, sačuvati istinu o svim žrtvama i zaštititi povijesno dostojanstvo Domovinskog rata. Bez selektivnog pamćenja. Bez ideoloških dvostrukih mjerila. Bez odricanja od temelja hrvatske državnosti”, zaključila je Mandić.

Prijedlog je upućen Gradskom vijeću na razmatranje, a o njegovu eventualnom usvajanju odlučivat će riječki gradski vijećnici.